Jedan od najvažnijih metala na planeti je bakar. Bez njega ne bismo mogli raditi stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, poput paljenja svjetla ili gledanja televizije. Bakar su arterije koje omogućavaju funkcioniranje računara. Ne bismo mogli putovati automobilima bez bakra. Telekomunikacije bi stale. A litijum-jonske baterije uopće ne bi radile bez njega.
Litijum-jonske baterije koriste metale poput bakra i aluminija za stvaranje električnog naboja. Svaka litijum-jonska baterija ima grafitnu anodu, metal-oksidnu katodu i koristi elektrolite koji su zaštićeni separatorom. Punjenje baterije uzrokuje da litijum-joni teku kroz elektrolite i skupljaju se na grafitnoj anodi zajedno s elektronima koji se šalju kroz priključak. Isključivanje baterije šalje ione nazad odakle su došli i prisiljava elektrone da prođu kroz strujno kolo stvarajući električnu energiju. Baterija će se isprazniti kada se svi litijum-jonski ioni i elektroni vrate na katodu.
Dakle, kakvu ulogu bakar igra u litijum-jonskim baterijama? Grafit se spaja s bakrom prilikom stvaranja anode. Bakar je otporan na oksidaciju, što je hemijski proces u kojem se elektroni jednog elementa prenose na drugi element. To uzrokuje koroziju. Oksidacija se događa kada hemikalija i kisik stupe u interakciju s elementom, poput načina na koji željezo u kontaktu s vodom i kisikom stvara hrđu. Bakar je u suštini imun na koroziju.
Bakarna folijase prvenstveno koristi u litijum-jonskim baterijama jer nema ograničenja u pogledu veličine. Možete ga imati koliko god želite dugačak i tanak koliko želite. Bakar je po svojoj prirodi snažan kolektor struje, ali također omogućava veliku i jednaku disperziju struje.
Postoje dvije vrste bakrene folije: valjana i elektrolitička. Osnovna valjana bakrena folija se koristi za sve vrste rukotvorina i dizajna. Stvara se procesom uvođenja toplote dok se pritiska oklagijama. Stvaranje elektrolitičke bakrene folije, koja se može koristiti u tehnologiji, malo je složenije. Počinje otapanjem visokokvalitetnog bakra u kiselini. To stvara bakreni elektrolit koji se može dodati bakru procesom koji se naziva elektrolitičko prevlačenje. U ovom procesu, električna energija se koristi za dodavanje bakrenog elektrolita bakrenoj foliji u električno nabijenim rotirajućim bubnjevima.
Bakarna folija nije bez mana. Bakarna folija se može iskriviti. Ako se to dogodi, prikupljanje i raspršivanje energije mogu biti znatno pogođeni. Štaviše, na bakarnu foliju mogu utjecati vanjski izvori poput elektromagnetskih signala, mikrovalne energije i ekstremne topline. Ovi faktori mogu usporiti ili čak uništiti sposobnost bakarne folije da ispravno funkcionira. Alkalije i druge kiseline mogu nagristi učinkovitost bakarne folije. Zbog toga kompanije poput...CIVENMetali stvaraju širok izbor proizvoda od bakrene folije.
Imaju zaštićenu bakrenu foliju koja se bori protiv toplote i drugih oblika smetnji. Proizvode bakrenu foliju za specifične proizvode kao što su štampane ploče (PCB) i fleksibilne ploče (FCB). Naravno, prave bakrenu foliju za litijum-jonske baterije.
Litijum-jonske baterije postaju sve uobičajenije, posebno kod automobila, jer pokreću indukcione motore poput onih koje proizvodi Tesla. Indukcioni motori imaju manje pokretnih dijelova i bolje performanse. Indukcioni motori su se smatrali nedostupnim s obzirom na zahtjeve za napajanje koji u to vrijeme nisu bili dostupni. Tesla je to uspjela postići sa svojim litijum-jonskim baterijskim ćelijama. Svaka ćelija se sastoji od pojedinačnih litijum-jonskih baterija, od kojih sve imaju bakarnu foliju.
Potražnja za bakarnom folijom dostigla je značajne visine. Tržište bakarne folije zaradilo je preko 7 milijardi američkih dolara u 2019. godini, a očekuje se da će zaraditi preko 8 milijardi američkih dolara u 2026. godini. To je zbog promjena u automobilskoj industriji koja obećava prelazak sa motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na litijum-jonske baterije. Međutim, automobili neće biti jedina industrija koja će biti pogođena, jer računari i druga elektronika također koriste bakarnu foliju. Ovo će samo osigurati da cijena zabakrena folijaće nastaviti rasti u narednoj deceniji.
Litijum-jonske baterije su prvi put patentirane 1976. godine, a komercijalno masovno proizvedene 1991. godine. U godinama koje su uslijedile, litijum-jonske baterije su postale popularnije i znatno poboljšane. S obzirom na njihovu upotrebu u automobilima, sigurno je reći da će pronaći i druge namjene u svijetu koji zavisi od zapaljive energije, jer se mogu puniti i efikasnije su. Litijum-jonske baterije su budućnost energije, ali nisu ništa bez bakarne folije.
Vrijeme objave: 25. avg. 2022.