Jedan od najvažnijih metala na planeti je bakar. Bez toga ne možemo raditi stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, kao što je paljenje svjetla ili gledanje televizije. Bakar su arterije koje omogućavaju funkcionisanje kompjutera. Ne bismo mogli putovati kolima bez bakra. Telekomunikacije bi prestale. A litijum-jonske baterije uopšte ne bi radile bez toga.
Litijum-jonske baterije koriste metale kao što su bakar i aluminijum za stvaranje električnog naboja. Svaka litijum-jonska baterija ima grafitnu anodu, metalnu oksidnu katodu i koristi elektrolite koji su zaštićeni separatorom. Punjenje baterije uzrokuje da litijevi joni teku kroz elektrolite i skupljaju se na grafitnoj anodi zajedno s elektronima koji se šalju kroz vezu. Isključivanje baterije šalje jone nazad tamo gdje su došli i prisiljava elektrone da prođu kroz kolo stvarajući električnu energiju. Baterija će se isprazniti kada se svi litijum ioni i elektroni vrate na katodu.
Dakle, koju ulogu bakar igra sa litijum-jonskim baterijama? Grafit se spaja sa bakrom prilikom stvaranja anode. Bakar je otporan na oksidaciju, što je hemijski proces u kojem se elektroni jednog elementa gube u drugi element. To uzrokuje koroziju. Oksidacija se dešava kada hemikalija i kiseonik stupe u interakciju sa elementom, kao što je to kako gvožđe koje dolazi u kontakt sa vodom i kiseonikom stvara rđu. Bakar je u suštini imun na koroziju.
Bakarna folijaprvenstveno se koristi u litijum-jonskim baterijama jer nema ograničenja u pogledu njegove veličine. Možete ga imati koliko god želite i tanko koliko želite. Bakar je po svojoj prirodi moćan kolektor struje, ali omogućava i veliku i jednaku disperziju struje.
Postoje dvije vrste bakarne folije: valjana i elektrolitička. Vaša osnovna valjana bakrena folija se koristi za sve zanate i dizajne. Nastaje procesom uvođenja topline dok se oklagijama pritiska prema dolje. Stvaranje elektrolitičke bakrene folije koja se može koristiti u tehnologiji je nešto složenija. Počinje otapanjem visokokvalitetnog bakra u kiselini. Ovo stvara bakreni elektrolit koji se može dodati bakru kroz proces koji se naziva elektrolitička obrada. U ovom procesu, električna energija se koristi za dodavanje bakrenog elektrolita bakrenoj foliji u električno nabijenim rotirajućim bubnjevima.
Bakarna folija nije bez mana. Bakarna folija se može iskriviti. Ako se to dogodi, prikupljanje i disperzija energije mogu biti jako pogođeni. Štoviše, na bakarnu foliju mogu utjecati vanjski izvori kao što su elektromagnetni signali, mikrovalna energija i ekstremna toplina. Ovi faktori mogu usporiti ili čak uništiti sposobnost bakarne folije da ispravno radi. Alkalije i druge kiseline mogu narušiti efikasnost bakarne folije. Zbog toga kompanije kao nprCIVENMetali stvaraju široku paletu proizvoda od bakarne folije.
Imaju zaštićenu bakarnu foliju koja se bori protiv toplote i drugih oblika smetnji. Oni prave bakarnu foliju za specifične proizvode kao što su štampane ploče (PCB) i fleksibilne ploče (FCB). Naravno, oni prave bakarnu foliju za litijum-jonske baterije.
Litijum-jonske baterije postaju sve više norma, posebno kod automobila jer napajaju indukcione motore poput onih koje Tesla proizvodi. Indukcijski motori imaju manje pokretnih dijelova i bolje performanse. Smatralo se da su asinhroni motori nedostupni s obzirom na zahtjeve za snagom koji u to vrijeme nisu bili dostupni. Tesla je to uspio postići sa svojim litijum-jonskim baterijama. Svaka ćelija je sastavljena od pojedinačnih litijum-jonskih baterija, od kojih sve imaju bakarnu foliju.
Potražnja za bakarnom folijom dostigla je znatne visine. Tržište bakrenih folija napravilo je preko 7 milijardi dolara američkih u 2019. godini, a očekuje se da će zaraditi preko 8 milijardi američkih dolara u 2026. To je zbog promjena u automobilskoj industriji koje obećavaju prelazak s motora s unutarnjim sagorijevanjem na litijum-jonske baterije. Međutim, automobili neće biti jedina pogođena industrija jer računari i druga elektronika također koriste bakarnu foliju. Ovo će samo osigurati da cijena zabakarna folijanastaviće da raste u narednoj deceniji.
Litijum-jonske baterije su prvi put patentirane 1976. godine, a komercijalno će se masovno proizvoditi 1991. U godinama koje su usledile, litijum-jonske baterije će postati popularnije i znatno će se poboljšati. S obzirom na njihovu upotrebu u automobilima, sa sigurnošću se može reći da će naći i druge namjene u svijetu ovisnom o zapaljivoj energiji jer su punjivi i efikasniji. Litijum-jonske baterije su budućnost energije, ali one su ništa bez bakarne folije.
Vrijeme objave: 25.08.2022