Jedan od najvažnijih metala na planeti je bakar. Bez toga nismo u mogućnosti da radimo stvari koje uzimamo zdravo za gotovo kao uključivanje svjetla ili gledanje televizije. Bakar su arterije koje rade na računaru. Ne bismo mogli putovati u automobilima bez bakra. Telekomunikacije bi se zaustavile mrtve. A litijum-jonske baterije uopće ne bi radile bez njega.
Litijum-jonske baterije koriste metale kao što su bakar i aluminij za stvaranje električnog napunjenosti. Svaka litijum-jonska baterija ima grafitnu katodu, metalnu oksidnu katodu i koristi elektrolite koji su zaštićeni odvajačem. Punjenje baterije uzrokuje da litijum-joni prolaze kroz elektrolite i sakupljaju se na grafitnom anodi, zajedno sa elektronima koji se šalju kroz vezu. Isključivanje baterije šalje ioni na koji su došli i prisiljavaju elektrone da prođu kroz krug stvarajući električnu energiju. Baterija će se iscrpiti nakon što se svi litijum-joni i elektroni vrate na katodu.
Dakle, koji dio se baka igra sa litijum-jonskim baterijama? Grafit se spaja sa bakom prilikom stvaranja anode. Bakar je otporan na oksidiranje, što je hemijski proces u kojem se elektroni jednog elementa izgube u drugom elementu. To uzrokuje koroziju. Oksidizacija se događa kada hemikalija i kisik interakcija sa elementom, poput željeg koji dolazi u kontakt s vodom i kisikom stvara hrđu. Bakar je u osnovi imun na koroziju.
Bakrena folijase prvenstveno koristi u litijum-jonskim baterijama jer nema ograničenja sa njegovim veličinama. Možete ga imati sve dok želite i tako tanko želite. Bakar je po svojoj prirodi moćan trenutni kolektor, ali omogućava i velike i jednake disperzije struje.
Postoje dvije vrste bakrene folije: valjana i elektrolitička. Za svake zanate i dizajna ste koristili osnovnu valjanu bakrenu foliju. Stvara se kroz proces uvođenja toplote dok ga pritisnete s prevrtanjem igle. Stvaranje elektrolitičke bakrene folije je da se može koristiti u tehnologiji je malo uključen. Počinje rastvaranjem visokokvalitetnog bakara u kiselini. To stvara bakrenu elektrolitu koja se može dodati u bakper kroz proces pod nazivom Elektrolitička ploča. U tom se procesu električna energija koristi za dodavanje bakrenog elektrolita na bakrenu foliju u električno napunjenim rotirajućim bubnjevima.
Bakrena folija nije bez njegovih nedostataka. Bakrena folija može upotrijebiti. Ako se to dogodi, tada se može utjecati na prikupljanje i disperzija energije. Ono što više je da na bakreni foliju mogu utjecati vanjski izvori poput elektromagnetskih signala, mikrovalne energije i ekstremne vrućine. Ovi faktori mogu usporiti ili čak uništiti sposobnost bakrene folije da rade pravilno. Alkalis i druge kiseline mogu korodirati efikasnost bakra folije. Zbog toga su kompanije poputCivenMetali stvaraju širok izbor proizvoda za bakrene folije.
Imali su zaštićenu bakrenu foliju koja se bore protiv topline i drugih oblika smetnji. Oni čine bakrenu foliju za određene proizvode kao što su štampane ploče (PCB) i fleksibilne ploče (FCB). Naravno, čine bakrenu foliju za litijum-jonske baterije.
Litijum-jonske baterije postaju sve više norme, posebno s automobilima, jer motori za indukciju električne energije poput onih Tesla proizvodi. Indukcijski motori imaju manje pokretnih dijelova i ima bolje performanse. Indukcijski motori smatrali su se nedobavim danim zahtjevima za napajanje koji u to vrijeme nisu bili dostupni. Tesla je uspjela učiniti da se to dogodi sa svojim litijum-jonskim baterijskim ćelijama. Svaka ćelija sastoji se od pojedinačnih litijum-jonskih baterija, a sve imaju bakrenu foliju.
Potražnja za bakrenom folijom dostigla je znatno visine. Tržište bakrene folije iznosile su više od 7 milijardi dolara u 2019. godini i očekuje se da će iznijeti više od 8 milijardi dolara Amerikanka 2026. godine. To je zbog smjena u automobilskoj industriji koja obećavaju prelazak sa motora sa unutrašnjim sagorijevanjem u litijum-jonske baterije. Međutim, automobili neće biti jedina zahvaćena kao i računari i druga elektronika, koriste i bakrenu foliju. Ovo će osigurati samo da cijena zabakrena folijai dalje će rasti u narednom desetljeću.
Litijum-jonske baterije bile su prve patentirane 1976. godine, a bile bi komercijalno masovne proizvedene 1991. godine. U godinama koje su uslijedile, litijum-jonske baterije bi postale popularnije i bi se značajno poboljšale. S obzirom na njihovu upotrebu u automobilima, sigurno je reći da će pronaći i druge koristi u zapaljivom svijetu za zavisan za energiju kao što su punjivi i efikasniji. Litijum-jonske baterije budućnost su energije, ali nisu ništa bez bakrene folije.
Pošta: Aug-25-2022